19. rujna 2018

Međunarodna konferencija “DairyCare”

U Solunu (Grčka) je 19-20.3.2018. godine održana znanstveno-stručna međunarodna “DairyCare” konferencija.  “DairyCare” predstavlja aktivnost iz programa COST, financiranog od strane Europske Unije u sklopu projekta Horizon 2020.  COST program omogućuje znanstvenicima da uspostave svoje interdisciplinarne mreže u Europi i svijetu, i to na način da promovira povezivanje i suradnju znanosti i industrije (tehnologije). Tako “DairyCare” predstavlja mrežu znanstvenika uključenih u područje zdravlja i dobrobiti mliječnih krava, s naglaskom na korištenju tehnologije u uzgoju. Glavni cilj ove aktivnosti je unaprijediti mliječno stočarstvo (goveda, ovce i koze) korištenjem istraživačkih rezultata iz različitih znanosti (biološke, tehnološke, inženjerske i društvene), a sve kako bi se optimizirale interakcije između uzgajivača i životinja. Osnovno područje istraživanja predstavlja razvoj senzorskih tehnologija i njihova ugradnja u “pametne” sustave podrške mliječnim gospodarstvima. Dobrobit životinja nalazi se na početku lanca kojim se povezuje profitabilnost farmera, kvaliteta proizvoda, zadovoljstvo proizvođača i održivost okoliša. U radu konferencije u Solunu, a radi se o petoj i završnoj konferenciji navedene aktivnosti, sudjelovalo je više od 140 znanstvenika iz 30-tak zemalja. Ispred Hrvatske poljoprivredne agencije sudjelovao je dr.sc. Zdenko Ivkić, načelnik Službe za razvoj govedarstva, koji je predstavio stručni rad “Sustav skrbi o kravama u Hrvatskoj korištenjem rezultata kontrole mliječnosti”. Glavne značajke rada su određivanje hranidbenog, zdravstvenog i reproduktivnog statusa putem rezultata kontrole mliječnosti, a sve s ciljem kontinuiranog prilagođavanja hranidbe i drugih aktivnosti (nadzor zdravlja, upravljanje tjelesnom kondicijom, kontrola reprodukcije) stvarnim potrebama i mogućnostima krava. Predavanja na konferenciji uključivala su područja korištenja biomarkera i senzora u svakodnevnom uzgoju, kao alata skrbi o dobrobiti životinja.  Tako više biomarkera iz mlijeka ili krvi mogu biti korisni pri prepoznavanju i praćenju fizioloških poremećaja, kao što su npr. bolesti vimena i papaka ili metabolički poremećaji (npr, acidoza, ketoza ili negativni energetski balans). Većina istraženih biomarkera se odnosi na krave, ali raste broj istraživanja usmjerenih na ovce i koze (npr. sezonski gubitak težine ili subakutna ruminalna acidoza). Poznato je da toplinski stres ima velike posljedice ne samo na proizvodnost životinja, nego i na njihovu dobrobit i zdravlje. Tako su npr. u mliječnih krava predstavljena istraživanja o povezanosti toplinskog stresa i profila masnih kiselina u mlijeku, te povezanosti različitih metaboličkih statusa i ponašanja krava. U mliječnih koza predstavljena su istraživanja o utjecaju toplinskog stresa na normalni razvoj ploda. Sve je više istraživanja u svezi zajedničkog držanja novorođene teladi s majkama, a koji se tiče mogućih prednosti i nedostataka vezanih uz kravu i tele, kao i upotreba automatskog napajanja teladi mlijekom. Velike su mogućnosti primjene različitih tehnoloških rješenja u svakodnevnom uzgoju krava, kao što je npr. uporaba različitih kamera i senzora (npr. procjena tjelesne kondicije, automatsko otkrivanje bolesti papaka, otkrivanje estrusa, mjerenje tjelesne temperature, rano otkrivanje mastitisa, mjerenje ruminalnih aktivnosti, unosa hrane, itd).  Osim znanstvenih istraživanja, predstavljena su izlaganja vezana uz agrarnu politiku iz područja dobrobiti životinja, te protokoli unapređenja dobrobiti tijekom prijevoza životinja. Također, raste primjena senzora i kamera u praćenju aktivnosti ovaca i koza, te broj korisničkih računalnih programa za upravljanje stadom ovih vrsta domaćih životinja.

Povezani članci

Od 

Email Newsletter