20. studenoga 2018

Održano 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH i 18. izložba sireva

Savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u sklopu kojeg se organizira i Izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva održano je u Vinkovcima, u hotelu Slavonija, 11. i 12. listopada 2017. godine. Kao i svih dosadašnjih godina sudionici su mogli odslušati petnaest predavanja koja su održali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Prehrambeno tehnološkog fakulteta iz Zagreba, Veterinarskog instituta iz Zagreba, kao i organizatora Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza. Važno je naglasiti da se program Savjetovanja, svake godine dogovara u suradnji sa uzgajivačima koji kroz svoja tijela saveza, ali i kroz postavljena pitanja uredništvu Ovčarsko-kozarskog lista aktivno sudjeluju u odabiru tema predavanja koja su tada od najvažnijeg interesa za uzgajivače ovaca i koza. Iz tog razloga ne čudi i ove godine veliki odaziv uzgajivača, tako da je u radu Savjetovanja sudjelovalo više od 200 aktivnih sudionika.

Uz brojne sponzore čije je poslovanje vezano uz ovčarsku i kozarsku proizvodnju i 2017. godine u pokroviteljstvo su se uključili Ministarstvo poljoprivrede i Vukovarsko-srijemska županija. Prilikom svečanog otvorenja savjetovanja okupljene uzgajivače i stručnjake za ovčarsku i kozarsku proizvodnju pozdravili su predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza gosp. Tomislav Vidas, te pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu Vukovarsko – srijemske županije gosp. Andrija Matić, dipl. ing.. U ime Hrvatske poljoprivredne agencije i u ime Ministarstva poljoprivrede, ministra Tomislava Tolušića dipl. iur., sudionicima savjetovanja obratio se ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije doc. dr. sc. Zdravko Barać, te je proglasio 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i 18. izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva otvorenima.

Nazočni su imali mogućnost tijekom dva dana rada savjetovanja odslušati slijedeća predavanja:

Tatjana Sinković, dipl. ing. (Hrvatska poljoprivredna agencija): Aktivnosti Službe za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja. U svom predavanju Načelnica Službe upoznala je uzgajivače sa brojnim aktivnostima odjela tijekom 2016. godine. Uz osnovne aktivnosti vezane uz provođenje uzgojno selekcijskih mjera temeljenih na osnovnim uzgojnim dokumentima „Programu uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj“, i „Programu uzgoja koza u Republici Hrvatskoj“ posebno je naglasila suradnju sa Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza na zajedničkoj organizaciji stočarskih izložbi, savjetovanja uzgajivača ovaca i koza i izložbe sira i drugih vrsta edukacija na kojima se nastoji članove saveza i ostale uzgajivače upoznati s najnovijim stručnim i znanstvenim dostignućima vezanim uz ovu proizvodnju. U tu svrhu je veliki značaj i izdavanja Ovčarsko-kozarskog lista, specijaliziranog časopisa koji izlaženjem svaka dva mjeseca redovito informira uzgajivače o novostima vezanim uz zakone i pravilnike koje objavljuje Ministarstvo poljoprivrede, novostima koje nam dolaze iz EU kao i svim drugim vijestima od značaja za ovčarsku i kozarsku proizvodnju.

Danijel Mulc dipl. ing. :Aktivnosti Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza. Stručni tajnik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza u svojoj je prezentaciji upoznao nazočne o brojnim aktivnostima saveza u protekloj godini. Provedba uzgojnih programa, izložbe ovaca i koza i druge manifestacije, promocija ovčjih i kozjih proizvoda, edukacije, izdavaštvo, suradnja sa stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu, a naročito je istaknut napor Saveza u pomoći udrugama u zaštiti proizvoda. Tako da se intenzivno radi na zaštiti geografskog porijekla za više vrsta janjećeg mesa, kao i na zaštiti izvornosti paškog sira.

Mr. sc. Dubravka Živoder (Hrvatska poljoprivredna agencija): Znak „Mlijeko hrvatskih farmi“. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) provodi sustave neobveznog označavanja domaćih poljoprivredno prehrambenih proizvoda – mlijeka, mesa, jaja, meda te brašna i pekarskih proizvoda. Cilj svih sustava je informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda u cilju zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje. Neobvezni sustavi označavanja donose niz prednosti svim sudionicima uključenima u sustave (poljoprivrednim proizvođačima, prehrambenoj industriji, potrošačima). Poljoprivredni proizvođači dobivaju mogućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih proizvoda, a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama i poljima. Ujedno, kupujući tako označene proizvode pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje ali i očuvanju nacionalnog identiteta. Zbog teške situacije u sektoru mljekarstva gdje se javlja velika potreba za snažnom promocijom mlijeka s Hrvatskih farmi, Hrvatska poljoprivredna agencija pokrenula je projekt pod nazivom: Dobrovoljno označavanje mlijeka i mliječnih proizvoda Znakom Mlijeko hrvatskih farmi.

Cilj projekta je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi osigurati povećanje potrošnje istih uz povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Prof. dr. sc. Boro Mioč i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): Proizvodnja i mogućnosti prerade vune u Republici Hrvatskoj. Ovce su po vuni jedinstvene i na prvi pogled prepoznatljive, odnosno različite od drugih vrsta životinja. Prvotna namjena uzgoja i selekcija ovaca upravo je bila proizvodnja vune koja je bila neizostavna sirovina za izradu različitih odjevnih i drugih predmeta nezaobilaznih u svakom domaćinstvu. Razvojem tekstilne industrije i pojavom različitih sintetskih vlakana vuna polako gubi na svojoj važnosti te pada potražnja za istom što dovodi do prvih problema oko njenog plasmana i prodaje, posebice ako se radi o vuni lošije kvalitete.

S obzirom na probleme vezane uz proizvodnju, ali i plasman (uporabu) ovčje vune u Hrvatskoj cilj predmetnog rada je utvrditi količine proizvedene vune i mogućnosti njene prerade u Republici Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Velimir Sušić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): Blizanci i višebrojna legla – izazov u uzgoju i tehnologiji proizvodnje. Legla s dva ili više janjeta/jareta kod uzgajivača često pobuđuju osjećaj zadovoljstva, ali i zabrinutosti. Zadovoljstvo proizlazi iz saznanja da u stadu imaju visokoplodne majke koje su u stanju odgovoriti zahtjevima višeplodnog graviditeta, a zabrinutost zbog činjenice da od trenutka porođaja moraju povećati svoj rad i napore za odgoj novorođenčadi. Legla s više potomaka prilika su i za povećanje zarade, osobito na farmama s primarnim ciljem proizvodnje janjadi/jaradi za klanje. Činjenica je da janjad/jarad iz višebrojnih legla ima manju porođajnu masu tijela koja dovodi do reduciranog rasta, kasnije uspostave dojenja, manje konzumacije mlijeka i posljedično manje stope preživljavanja. Pri određivanju razine do koje želimo povećati veličinu legla mora se voditi računa o vanjskim čimbenicima značajnim za intenzitet proizvodnje, te o troškovima i realnosti očuvanja dobivenog potomstva do uzrasta za tržište.

Prof. dr. sc. Josip Leto (Agronomski fakultet, Zagreb): Gnojidba travnjaka. Korištenjem travnjaka košnjom i ispašom ili kombinirano iznose se iz tla velike količine biljnih hranjiva, pa mu se smanjuje plodnost iz godine u godinu. Iznesena hranjiva se obično ne vraćaju jer gnojidba travnjaka u mnogim slučajevima nije redovita agrotehnička mjera. U nas je normalno gnojiti bilo koju drugu kulturu koju uzgajamo, ali svijest o potrebi gnojidbe travnjaka, nažalost, mnogi proizvođači još uvijek nisu razvili. Ostvareni prinosi krme na većini naših nesijanih travnjaka (poluprirodni i prirodni travnjaci) ne zadovoljavaju ni količinom niti kvalitetom. Biljna hranjiva su biogeni elementi sa vrlo specifičnim fiziološkim funkcijama u biljkama, tako da ih u toj specifičnosti ne mogu zamijeniti drugi elementi. U nedostatku bilo kojeg hranjiva najprije se javljaju karakteristični simptomi nedostatka hranjiva, a kao posljedica svega biljka nema normalan rast i razvoj, slabi i ne daje maksimalni prinos. Osim za postizanje visokih i stabilnih prinosa, gnojidbom travnjaka poboljšavamo i kakvoću krme, otpornost na bolesti i klimatske stresove, mijenjamo botanički sastav travnjaka itd. Profesor Leto upoznao je uzgajivače s glavnim hranjivima za travnjake, vrstama gnoja, te načinom primjene gnojiva.

Prof. dr. sc. Zvonko Antunović (Poljoprivredni fakultet u Osijeku). Alternativna biljna bjelančevinasta krmiva u hranidbi ovaca. Uz voluminozna krmiva koja su temelj hranidbe ovaca u obroke im je potrebno dodavati i krepka krmiva, osobito ona bogata bjelančevinama. Zadovoljavanje potreba za bjelančevinama u obrocima domaćih životinja, pa tako i ovaca, najčešće se provodi uključivanjem soje i njenih nusproizvoda (sačme, pogače). S obzirom na sve veće zagađenje soje plijesnima i mikotoksinima, koji najčešće nastaju pri transportu i neodgovarajućem skladištenju (osobito aflatoksinima), kao i činjenica da su značajne količine soje GMO podrijetla, a za proizvodnju soje slobodne od GMO značajno su povećani troškovi proizvodnje traže se različita alternativna rješenja. Osobito je ovo izraženo u ekološkom uzgoju životinja s obzirom na zabranu korištenja takve soje Posljednjih su godina aktualna istraživanja djelomične ili potpune zamjene soje, kao bjelančevinastog dijela obroka, alternativnim krmivima u hranidbi domaćih životinja.

Kao alternativa soji koriste se neka druga krmiva ili nusproizvodi bogati bjelančevinama, prije svega mahunarke (krupnozrne leguminoze) te brojni drugi nusproizvodi prehrambenih industrija, osobito industrije ulja bogati bjelančevinama kao što su pogača ili sačma suncokreta, pogača sjemenki bundeve ili sačma i pogača uljane repice i dr.

Doc. dr. sc. Goran Kiš (Agronomski fakultet, Zagreb): Hranidbene potrebe pasmina ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Ovce i koze, zbog svoje izrazite sposobnosti na privikavanje promjenama, životinje su rasprostranjene u vrlo širokom arealu različitih okolišnih uvjeta. Uzgajaju se u različitim sistemima držanja (od ekstenzivnog do intenzivnog), hranidbe (od paše i brsta do TMR-a) i geografskih područja. Kao rezultat ove raznolikosti i sama proizvodnja mlijeka i tjelesni sastav variraju više nego u svih ostalih životinja, a što je naročito izraženo u koza. Zbog toga su i potrebe za hranjivima i energijom ovih životinja vrlo jedinstvene i želimo li ih podmiriti u okvirima optimalne proizvodnje, moramo raspolagati sa svim parametrima životinje, vrste i intenziteta proizvodnje te okoline. Docent Kiš ukratko je objasnio kako visina proizvodnje utječe na hranidbene potrebe za energijom, za proteinima, te za mineralnim tvarima.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić i sur. (Agronomski fakultet, Zagreb): Pretpostavke razvoja ovčarstva u EU i mogućnosti hrvatskog ovčarstva. Profesor Grgić u svojoj prezentaciji iznio je informacije o razmatranju sektora ovčarstva u Europskoj komisiji, pri čemu se vodilo računa gotovo isključivo o proizvodnji mesa. Razmatrano je stanje, izazovi i prilike s obzirom na način i visinu proizvodnje, konkurentnost, marketing, ekonomska i socijalna obilježja te utjecaj na okoliš. EU sektor ovčjeg mesa može se opisati kao ranjiv ili osjetljiv, suočen s brojnim, značajnim izazovima, uključujući niske prihode na farmi i slabu financijsku održivost, ovisnost o izravnim potporama, smanjenju potrošnje, niskoj produktivnosti i većoj starosti proizvođača, ali i potrošača. Postoje i dobre prilike za razvoj ovog sektora budući EU zadovoljava svoje potrebe s oko 87%. Rezultat analiza, foruma i konferencija su sljedeće preporuke za razvoj ovčarstva u EU: naglasiti važnost ovčarstva u zaštiti okoliša i ekstenzivnom održavanju pašnjaka, napraviti novi marketinški program povećanja važnosti i potrošnje ovčjeg mesa. Istakao je tehnološke preporuke razvoja ovčarstva u novijim članicama EU iz istoka Europe i kod nas.

Prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb): Kvasci i plijesni u mliječnim proizvodima. Kvasci su jednostanični mikroorganizmi (spadaju u gljive), vrlo rasprostranjeni u prirodi i često su vrlo korisni, primjerice u pekarskoj industriji gdje su odgovorni za nastajanje plina i nadimanje tijesta. Možemo spomenuti njihovu primjenu i u pivarskoj industriji ili u fermentaciji mošta i proizvodnji vina. Plijesni, također gljive, pripadaju skupini mikroorganizama koje rastu u obliku hifa (dugačke niti stanica) koje tvore mrežastu strukturu (micelij) koju možemo vidjeti golim okom na površini na kojoj su izrasle. Kvasci i plijesni su također korisni i u mljekarstvu. Tako postoji čitav niz svjetski poznatih mliječnih proizvoda koji svoju specifičnost i jedinstveni konzistenciju, okus, miris i aromu zahvaljuju upravo kvascima i/ili plijesnima. Oni se koriste za proizvodnju sireva koji zriju s plijesnima na površini ili u unutrašnjosti sirnog tijesta. Kontaminacija pogona kvascima i plijesnima pokazatelj je vrlo loše higijene u mljekarskom pogonu. U mljekarskoj praksi mora se biti svjestan da kvasci i plijesni dolaze zrakom i da je zrak vrlo česti izvor kontaminacije mliječnih proizvoda kvascima. Do kontaminacije mliječnih proizvoda dolazi tijekom njihove proizvodnje, a osobito pakiranja. Tijekom proizvodnog procesa, ako uzmemo u obzir da se kvasci i plijesni lako prenose zrakom, treba maksimalno izbjegavati izlaganje proizvoda tijekom proizvodnog procesa i pakiranja zraku.

Prof. dr. sc. Rajka Božanić (Prehrambeno biotehnološki fakultet, Zagreb): Fermentirano kozje mlijeko. Profesorica Božanić svoju prezentaciju započela je opisom sastava i okusa kozjeg mlijeka. Sastav kozjeg i kravljeg mlijeka u osnovi vrlo sličan. Kozje mlijeko ima znatne dijetetske i terapijske prednosti, te ima karakterističan »kozji« okus, koji potječe od slobodnih kratkolančanih masnih kiselina. Vrlo je rašireno mišljenje o neprihvatljivom okusu i mirisu kozjeg mlijeka. Međutim, svježe pomuzeno kozje mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa ne razlikuje se značajno po okusu i mirisu od kravljeg mlijeka. Nakon fermentacije, kozje mlijeko djelomično gubi svojstven okus neprihvatljiv mnogim potrošačima, pa je vrlo interesantna proizvodnja fermentiranih napitaka od kozjeg mlijeka. Kozje mlijeko se koristi u terapijske svrhe, osobito zbog antialergijskih odlika, ali proizvodnja fermentiranih napitaka od kozjeg mlijeka je relativno slabo zastupljena. Osnovne prednosti kozjeg mlijeka, pa tako i fermentiranog kozjeg mlijeka, u odnosu na kravlje su puno bolja probavljivost te brojne terapijske vrijednosti radi čega je važno za ljude alergične na kravlje mlijeko. Kozje mlijeko je lakše probavljivo zbog svoje prirodne homogenizacije i manjih masnih globula, ali osim bolje probavljivosti ima i brojne druge prednosti u odnosu na kravlje mlijeko. Zbog svoje velike nutritivne vrijednosti i izvanredne probavljivosti fermentirano kozje mlijeko ima veliku ulogu u prehrani, osobito u prehrani male djece i starijih osoba.

Dr. sc. Branko Šoštarić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb): Lenti virusne bolesti malih preživača. Doktor Šoštarić u svom izlaganju opisao je dvije bolesti uzrokovane lenti virusima, maedi-visna i artritis encefalitis. Maedi-visna je virusno oboljenje ovaca. Bolest je prisutna praktički u svim zemljama svijeta osim Islanda odakle je iskorijenjena do 1965. godine. U Australiju i Novi Zeland bolest nikada nije ni unesena, tako da se ove tri zemlje službeno smatraju slobodnima od maedi-visne. Bolest je od velikog gospodarskog značaja, smatra se jednom od najznačajnijih bolesti ovaca. Zbog karakteristika bolesti i njenog negativnog ekonomskog učinka višebrojne zemlje u svijetu provode nacionalne programe financirane od države s ciljem praćenja i suzbijanja maedi-visna. Iskorjenjivanje bolesti iz zemlje je dugotrajan, zahtjevan i skup proces. Bolest u koza uzrokovana lenti virusom, opisana je kao bolest središnjeg živčanog sustava. Opisan je slučaj artritisa na kozama iz kojeg je izdvojen uzročnik, a bolesti su etiološki povezane i imenovane artritis-encefalitis sindrom. Od tada je na kozi dobro uočeno i opisano više različitih kliničkih manifestacija bolesti koje su izazvane istim uzročnikom. U stadu se mogu javljati svaka zasebno ili u različitim kombinacijama. Najčešći i najočitiji oblik bolesti je kronični artritis. U stadima mliječnih koza gospodarski gubici su najveći.

Izv.prof.dr.sc. Antun Kostelić (Agronomski fakultet, Zagreb): Osnovne smjernice u upravljanju zdravljem stada ovaca i koza. Pod upravljanjem zdravljem smatramo niz mjera kojima je osnovi cilj pratiti zdravlje stada i spriječiti oboljenje većeg broja životinja. Pritom ne zanemarujemo važnost zdravlja pojedinih ovaca i koza. Osnovne smjernice upravljanja zdravljem stada temelje se na pasmini, tehnologiji smještaja i hranidbe, zatim bolestima koje su se pojavljivale u stadu ili na nekom području. Također je važan i stadij proizvodnje obzirom da su neke bolesti specifične za pojedina razdoblja u proizvodnji mlijeka i mesa (npr. ketoza i graviditetna toksemija). U intenzivnoj proizvodnji mlijeka koristimo visoko mliječne pasmine koza i ovaca, a preventiva se temelji na odgovarajućem smještaju i hranidbi. Pojava bolesti koje ugrožavaju zdravlje većeg broja životinja (stada) najčešće je posljedica nemara uzgajivača. Najveći dio populacije ovaca i koza u Hrvatskoj se uzgaja ekstenzivno (otoci) i poluekstenzivno na kontinentalnom dijelu. U ovakvim sustavima držanja zdravlje stada najvećim dijelom ugrožavaju invazije čitavog niza unutarnjih i vanjskih parazita. U intenzivnim i poluintenzivnim sustavima držanja temelj preventive su odgovarajući smještaj i hranidba, a zatim veterinarski preventivni zahvati kao vakcinacija i suzbijanje parazita. Kao što je navedeno program treba biti prilagođen visini (mliječnosti) i stadiju proizvodnje.

Prof. dr. sc. Albert Marinculić i sur. (Veterinarski fakultet, Zagreb): Što se to krije u ovčjem runu?: Ovca je životinja koja je svojim načinom života posebno izložena parazitima. Slikovito bi ju mogli nazvati „vrećom parazita“ zato jer u njenim predželucima, crijevu i jetri redovito nalazimo tisuće parazita. Nije iznimka ni ovčje runo u kojem „gmižu četveronožni ili tronožni„ člankonošci koji zbog svog agresivnog nametničkog života dovode do značajnog poremećaja zdravlja. Za razliku od svojih „srodnika“ (endoparazita) koji žive u različitim organima, ektoparaziti ili vanjski nametnici ovce nikada ne zalaze dublje od potkožja, no to ne znači da i time ne narušavaju zdravlje životinje. Ektoparaziti nadražuju kožu te prihvaćanjem i hranjenjem uzrokuju oštećenja, uznemiravaju životinje i time značajno utječu na proizvodnost, prenose uzročnike bolesti, oštećuju kožu i runo te time onemogućavaju preradu, uzrokuju dodatne troškove dijagnostike, liječenja i suzbijanja. Profesor Marinculić naveo je čitav niz ektoparazita koji se kriju u ovčjem runu, a samo neki od njih su krpelj, šugarac…

Prof.dr.sc. Marija Vučemilo: Utjecaj mikroklime na zdravlje ovaca i koza. Ovce i koze su vrste koje se veoma uspješno prilagođavaju različitim uvjetima smještaja i držanja, te različitim okolišnim uvjetima, pa čak i onima koji su prilično nepovoljni za ostale vrste domaćih životinja. Ovce i koze su skromne životinje, bolje podnose niže, nego visoke temperature. Visoke temperature zraka u kombinaciji s visokom relativnom vlagom zraka dovodi do pojave stresa što se negativno odnosi na zdravlje i produktivne sposobnosti životinja. Tome pridonosi i prenapučenost objekata kao i loša ventilacija. Vlažna i nekvalitetna stelja pridonosi brzom razmnožavanju mikroorganizama što ima za posljedicu različite bolesti, poglavito papaka i vimena. Rasipanje hrane i vode također doprinosi lošim higijenskim uvjetima u objektu. Držanje ovaca i koza u odgovarajućem smještaju (i mikroklimi) kao i pravilna hranidba temelj su preventive velikog dijela bolesti koje mogu dovesti do značajnih gubitaka u proizvodnji.

 

Osamnaesta izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva

U okviru „Devetnaestog savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj“ i „Osamnaeste izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva“, održano je i ocjenjivanje senzorne kakvoće hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Organizator ocjenjivanja bila je Hrvatska poljoprivredna agencija, Služba za razvoj ovčarstva, kozarstva i uzgoja malih životinja. Stručno povjerenstvo u sastavu, predsjednica povjerenstva Prof. dr. sc. Dubravka Samaržija, članovi povjerenstva Prof. dr. sc. Neven Antunac, Prof.dr.sc. Samir Kalit, Dr.sc. Nataša Mikulec, Bogdan Perko, dipl.ing., član (Slovenija), te Dolores Barać, dipl. ing., ocijenili su 20. rujna 2017. godine u Jazbini, na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dostavljene proizvode od ovčjeg i kozjeg mlijeka.

Na senzorno ocjenjivanje kvalitete dostavljeno je ukupno 40 proizvoda od toga 28 iz kozjeg, te 12 iz ovčjeg mlijeka. Senzorna ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencija), okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20 bodovnom sistemu, a u skladu s “Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda”.

Od 40 ocijenjenih proizvoda, 37 je sir, 2 jogurta i 1 sirni namaz. Od 37 sireva, 20 je bilo polutvrdih, 13 tvrdih, 2 svježa i 2 meka sira. Ukupno su bila 23 sira s dodacima, dodaci: medvjeđi luk, kurkuma, cimet, hren, papar, kadulja, smilje, ružmarin, orahov list, lješnjaci, aronija, čokolada, vino, dim, te maslinovo i bučino ulje.

Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s „Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda“.

Dodijeljeno je 31 odličje: 21 zlatnih, 7 srebrnih i 3 brončanih

Prema čl. 21. Pravilnika za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, odlukom Stručnog povjerenstva:

ŠAMPIONOM
ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen je
PAŠKI SIR
proizvođača DOMAGOJA PRTORIĆA, iz Mandri

O rezultatima ovogodišnje ocjene sireva nazočne uzgajivače je izvijestio Prof. dr. sc. Samir koji je naglasio visoku kvalitetu ocjenjenih proizvoda. I ove godine svoje sireve su mogli prijaviti samo proizvođači čiji su objekti registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede i koji u svom radu zadovoljavaju sve uvjete koje takva registracija zahtjeva. Iz tog razloga nije niti čudno da su i ove godine svi sirevi bili vrhunske kvalitete koja i kazuje da svi proizvođači koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije kakvoće mlijeka koje koriste za preradu u sir. Povjerenstvo je ukazalo na činjenicu da je i ove godine gotovo 70% prijavljenih proizvoda dobilo neko od priznanja.

Popis izlagača sireva s ostvarenim nagradama:

 
IZLAGAČ ADRESA NAZIV PROIZVODA PLAKETA
DOMAGOJ PRTORIĆ RIBARSKA 15,
23251 KOLAN
PAŠKI SIR ŠAMPION
EMIL OŠTARIĆ ŠUPRAHINI DVORI 11, 23251 KOLAN PAŠKI SIR ZLATNA
FRANKO I STANA CETINA GURAN 21, 52215 VODNJAN TVRDI OVČJI SIR U TERANU
TVRDI OVČJI SIR
SREBRNA
ZLATNA
OPG ĐURKOVIĆ B. RADIĆA 53,
31227 MARJANČACI
POLUTVRDI KOZJI SIR SA ZRENJEM U CRNOM VINU ZLATNA
POLUTVRDI KOZJI SIR ZLATNA
POLUTVRDI KOZJI SIR S CIMETOM SREBRNA
TVRDI KOZJI SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR S ARONIJOM
POLUTVRDI KOZJI SIR S ČOKOLADOM I LJEŠNJAKOM
OPG FRANJO ZUBOVIĆ ZUBOVIĆEVI DVORI 4, 23251 KOLAN PAŠKI SIR ZLATNA
OPG DARIO GETO Š. PETEFIJA 29, 31328 LUG MEKI KOZJI SIR S KOPROM I ČEŠNJAKOM ZLATNA
POLUTVRDI DIMLJENI KOZJI SIR ZLATNA
TEKUĆI JOGURT OD KOZJEG MLIJEKA ZLATNA
POLUTVRDI KOZJI SIR U BUČINOM ULJU ZLATNA
MLADI POLUTVRDI SIR ZA POHANJE SREBRNA
OPG KRUNOSLAV VIDAS TINA UJEVIĆA 1,53291 NOVALJA PAŠKI SIR ZLATNA
OPG TOMISLAV VIDAS TINA UJEVIĆA 1,53291 NOVALJA PAŠKI SIR SREBRNA
OPG KATICA I NIKICA ŽAMPERA ŽMAN 142,23282 DUGI OTOK SVJEŽI KOZJI SIR S DODATKOM MEDITERANSKIH ZAČINA I MASLINOVIM ULJE SREBRNA
POLUTVRDI KOZJI SIR
OPG MARIO KUZNMANIĆ PUT VAROŠA 18, 21400 SUPETAR BRAČKI OVČJI SIR ZLATNA
EKOLOŠKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO LEHKI KOLODVORSKA 71 31554 GAT DIMLJENI KOZJI SIR BRONČANA
KOZJI SIR BRONČANA
KOZJI SIR S MEDVJEĐIM LUKOM
OPG MIRJENKO MRAKOVČIĆ 17.TRAVNJA 9 51517 KORNIĆ ZELENI BODUL ZLATNA
ČRNI BODUL ZLATNA
KRČKI SIR ZLATNA
SIR MAGRIŽ ZLATNA
OPG MORAVEC F. BOBIĆA 8
42206 NOVA VES PETRIJANEČKA
KOZJI MEKI SIR SA ŠARENIM PAPROM ZLATNA
SVJEŽI KOZJI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM ZLATNA
KOZJI JOGURT SREBRNA
DIMLJENI KOZJI SIR ZLATNA
NAMAZ S HRENOM ZLATNA
POLUTVRDI KOZJI SIR
OPG GRČEVIĆ GRADEC POKUPSKI 12,
10451 PISAROVINA
POLUTVRDI KOZJI SIR S KURKUMOM SREBRNA
POLUTVRDI KOZJI SIR S KIKIRIKIJEM SREBRNA
POLUTVRDI KOZJI SIR S LJEŠNJAKOM BRONČANA

Povezani članci

Od 

Email Newsletter