Rapska ovca je sitna, ali skladne i čvrste tjelesne građe. Trup je skladno građen, s osrednje izraženim dubinama i širinama. Vrat je srednje duljine i mišićavosti. Greben je dobro izražen. Noge su čvrste i jake, s pravilnim i čvrstim papcima. Glava ovaca je mala, ravnog profila i bez rogova. U ovnova profil nosne kosti je blago ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluzatvoreno. Ovce su najčešće bijele. Glava i noge najčešće su bijeli s tim da se na nogama, glavi i uškama mogu pojaviti crne, smeđe ili sive pjege.

• Plodnost: najčešće 1 janje u leglu, rijeđe dvojke pa je prosječna veličina legla 1,1-1,2 janjeta
• Mliječnost: u laktaciji od 150 do 170 dana ovce proizvedu od 80 - 120 kg mlijeka.
• Prirast: u dobi do 100 dana prosječni dnevni prirast iznosi oko 180 g
• Količina i kakvoća mesa: Klaonička iskoristivost zaklane janjadi iznosi od 45 – 55%, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet.
  Rapska ovca je hrvatska izvorna pasmina ovaca koja je nastala na otoku Rabu, gdje se danas i uzgaja. Ova pasmina je izuzetno otporna, prilagođena klimi otoka Raba (visoke ljetne temperature često popraćene dugotrajnom sušom, bura u zimskim mjesecima).
  
  Glavni dio obroka rapskih ovaca, gotovo tijekom cijele godine predstavlja paša, a u zimskim mjesecima ovcama se daje i sijeno. Rijetko se prihranjuje dodatnim, koncentriranim krmivima. Uzgoj rapske ovce karakteriziraju izrazito ekstenzivni uvjeti, koji se očituju kroz skromne uvjete držanja i hranidbe.
  
  Rapska ovca danas se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa - janjetine. Samo manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka.
  
  Proizvodnu vrijednost ove pasmine treba sagledavati i kroz činjenicu da je rapska ovca hrvatska izvorna pasmina, što za proizvode dobivene od ove pasmine predstavlja mogućnost stjecanja prava zaštite oznakama kvalitete (izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog specijaliteta), čime se osigurava veća dohodovnost gospodarstvima na kojima se uzgaja ova pasmina.